Izvor: Wikipedia. Stranice: 46. Poglavlja: Dubrova ka knji evnost, Dubrova ke gradske zidine, Mavro Vetranovi, Ivan Gunduli, Suze sina razmetnoga, Arijadna, Marin Dr i, Dubravka, Pjesni pokorne kralja Davida, Prozerpina ugrabljena od Plutona, Nikola Nalje kovi, D ore Dr i, i ko Men eti, Povelja Kulina bana, Dominko Zlatari, Ivan Buni Vu i, Kne ev dvor, Novela od Stanca, Dubrova ko plemstvo, Ilija Crijevi, Ignjat ur evi, Stonske zidine, Anica Bo kovi, Min eta, Junije Palmoti, Luka Sorko evi, Bosansko-dubrova ki rat 1403.-1404., Dinko Ranjina, Vrata od Pila, Tvr ava Sv. Ivan u Dubrovniku, Dubrova ka karaka, Tvr ava Revelin, Lovrijenac, Paskoje Mili evi, Jacques Lauriston, Zbornik Nik e Ranjine, i ko Gunduli, D ivo Gunduli, Petar Bo kovi, Grb Dubrova ke Republike, Vi egradski ugovor, Bokar, Fran Gunduli, Nik a Ranjina, Vrata od Plo a, Bernardin Pavlovi, Pavlimir, uro Hid a, D ono Rasti, Baro Bettera, Sebastijan Slade, Lastovska buna, Petar Bianchi, Artiluk. Izvod: Dubrova ka Republika (lat. Respublica Ragusina) bila je patricijska dr avica nastala iz srednjovjekovne dubrova ke komune. Nalazila se na jugu dana nje Hrvatske, na prostoru Dubrovnika i njegove neposredne kopnene i oto ne okolice, obuhva ala je ve i dio dana nje Dubrova ko-neretvanske upanije (povremeno i sjeverno od Neuma). Ukinuta je 31. sije nja 1808. godine. Bila je dr ava vrlo jakog pomorstva i sa uvala je svoju neovisnost trgovinom sa velikim silama, poput Osmanskog Carstva. Dubrovnik, teritorijalno malen kao dr ava, morao je trgovati sa silama, davati im dio teritorija - i tako je uspio do ranog 18. stolje a. U 15. i 16. stolje u Dubrovnik je na vrhuncu gospodarske mo i. Ubraja se me u najrazvijenije zemlje onda njeg svijeta. Njegovi brodovi putuju po svim europskim i sredozemnim morima, te Atlantskom i Indijskom oceanu. Temelj dubrova kog bogatstva bila je posredni ka trgovina i pomorstvo. Dubrovnik je nabavljao sirovine i rude na Balkanu i izvozio ih na Zapad. Tehni ku ...