Izvor: Wikipedia. Stranice: 38. Poglavlja: Hrvatski likovni umjetnici, Likovna umjetnost u Hrvatskoj, ur ica Cvitanovi, Josip Horvat Me imurec, Hrvatska moderna likovna umjetnost, Natale Bonifazio, Stella Skopal, Zbirka "Hrvatske slikarice ro ene u 19. st.," Kolekcija Marinko Sudac, Ivan Picelj, Luigi Caenazzo, Aleksandar Srnec, Zvonko pi i, Alfred Pal, Slaven Tolj, Naiva, eljko Jerman, Branko Farac, Feliks Hladnik, To o Dabac, Bogorodica s usnulim Isusom, Svetim Josipom i Ivanom Krstiteljem, Ferdo Bis, Mihajlo Arsovski, Alem urin, Zlatko Prica, Ante Topi Mimara, Otto Antonini, Luigi Mioni, Ivica Propadalo, Vincent iz Kastva, Dubrova ko slikarstvo, Davor Tomi i, Hrvoje ercar, asoslov Farnese, Djevojka iz Salone, Zlata Lubienski, Tajana Raukar, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Bo o Marijan i, Boris Bu an, Polji ka likovna udruga Krug, Uskrsnu e, Fedor Vai, Galerija Generali . Izvod: Likovna umjetnost u Hrvatskoj je likovna umjetnost na podru ju dana nje Republike Hrvatske; umjetni ka produkcija Hrvata od srednjeg vijeka do danas. Vu edolska golubica, terakota, oko 2000. pr. Kr. Na prostorima dana nje Hrvatske ni u se od davnina mnogi slojevi pretpovijesnih kultura ije je formiranje i nestanak vezano uz migracije neidentificiranih etni kih skupina. Materijalna ostav tina paleolitika se svodi na jednostavne kamene i ko tane predmete. Neolitik obilje en velikom produkcijom kerami kih posuda i plastike ljudskih i ivotinjskih likova dovedenih do forme znaka. Prastanovnici mediteranske skupine na obalnom podru ju i panonske skupine na kontinentalnom podru ju razvijaju neoliti ke kulture, a najva nije su: Star eva ka kultura (fino obra eno posu e, crvene ili ute boje, ukra eno oslikavanjem angobom); Istarska kultura (specifi na po ku ama od suhozi a - tzv. bunje koje su se o uvale za pastire sve do 19. st.); Sopotska i Korenovska kultura (osobite keramikom ukra enom paralelnim ravnim, lu nim ili izlomljenim urezima); Na jadranskoj obali i na otoci...