Izvor: Wikipedia. Stranice: 45. Poglavlja: Bliskoisto ni sukob, Izraelsko-libanonski rat 2006., Druga Intifada, Pojas Gaze, Operacija Orchard, Jom ha oa, Palestinska Autonomna Podru ja, Zapadna Obala, Ju nolibanonski sukob 1982.-2000., Veliki Izrael, Broj idova u zemljama svijeta, Opsada Jeruzalema, Sveta Zemlja, Sabra, Palestinci, Ruska mafija, ATMOS 2000, Etimologija Izraela, Hatikva, Samarijanski aramejski jezik, Milim, Krav Maga, Muzej Izraela, Hava Nagila, Zastava Izraela, Izraelski novi ekel, Sveu ili te Ben-Gurion, Izraelsko ratno zrakoplovstvo, Cedronska dolina, Kibuc, Grb Izraela, .il, Izraelski sredi nji zavod za statistiku, Kod ku e je najgore. Izvod: Bliskoisto ni sukob - neprestani politi ki i vojni sukob na podru ju Bliskog (Srednjeg) Istoka od stvaranja dr ave Izrael (1948). Iako je pro lo 60 godina od osnutka hebrejske dr ave, sukob traje jo i danas zbog te nje Arapa da stvore palestinsku dr avu na podru ju Gaze i Zapadne obale. Nijedno svjetsko ari te u proteklih pola stolje a nije bilo neprekidno nestabilno, niti je imalo globalno va ne posljedice kao podru je prednjeg Bliskog istoka. Regija obuhva a dr ave Bliskog istoka okrenute Mediteranu - Izrael, podru ja pod palestinsom samoupravom te Libanon, Siriju, Egipat i Jordan. Po etkom 20. stolje a ta podru je su se nalazila u sastavu Osmanskog Carstva, s iznimkom Egipta koji je bio britanski protektorat i Libanona u koji je prije djelomi no penetrirala francuska kolonijalna vlast. Naseljavala ga je apsolutna ve ina muslimanskog stanovni tva arapskog podrijetla s malim enklavama kr anskih maronita, idova i ijitskih muslimana. Slabljenje Osmanskog Carstva krajem XIX. stolje a dalo je odre enu nadu arapskim liderima da e svr etkom osmanlijske vlasti biti stvorena jedinstvena arapska dr ava. No, razvoj doga aja tekao je drugim smjerom. Va nost regije za strate ke interese europskih kolonijalnih sila bila je velika te je podru je Bliskog istoka krajem I. svjetskog rata i propasti osmanske impe...