izvor: Wikipedia. Stranice: 27. Poglavlja: Nema ki Jezik, Engleski Jezik, Poljski Jezik, Gr ki Jezik, panski Jezik, Francuski Jezik, Holandski Jezik, ItaliJanski Jezik, Litvanski Jezik, Portugalski Jezik, Ma arski Jezik, Danski Jezik, vedski Jezik, e ki Jezik, Bugarski Jezik, Finski Jezik, Letonski Jezik, Irski Jezik, Malte ki Jezik, Rumunski Jezik, Estonski Jezik, Slova ki Jezik, Slovena ki Jezik, Nazivi Evropske uniJe na razli itim Jezicima. izvod: Nema ki Jezik (nem. Deutsch), Je Jedan od Jezika zapadne grupe germanskih Jezika, i spada me u naJvec e svetske Jezike. To Je maternji Jezik naJvec eg broJa stanovnika Evropske uniJe. Nema kim Jezikom se govori u Nema koJ, AustriJi, Lihten taJnu, u dve trec ine vaJcarske, u dve trec ine provinciJe Ju ni Tirol u ItaliJi, isto nim kantonima BelgiJe i u pograni nim delovima Danske. U Luksemburgu (nem. Luxemburg), kao i u francuskim oblastima Alzas (nem. Elsass) i Lorena (nem. Lothringen), starosedeoci ovih oblasti govore razli itim nema kim diJalektima, dok Je deo stanovni tva ovladao standardnim nema kim (posebno u Luksemburgu), mada Je u Alzasu i Lorenu francuski Jezik potisnuo nema ki u poslednjih etrdeset godina. Male zaJednice koJe govore nema kim Jezikom opstale su u RumuniJi, Republici e koJ, Ma arskoJ, posebno RusiJi, Kazahstanu i PoljskoJ, mada su masivne emigraciJe stanovni tva nema kog porekla iz ovih zemalja u Nema ku smanjile broJ govornika u ovim zaJednicama. Van Evrope, naJvec e zaJednice u koJima se govori nema ki Jezik nalaze se u SJedinjenim Ameri kim Dr avama (u dr avama SevernoJ i Ju noJ Dakoti, Montani, Viskonsinu i IndiJani; u Brazilu (oblasti Rio Grande do Sul, gde Je nastao nem. Riograndenser Hunsruckisch, Sveta Katarina, Parana i Espirito Santo), u koJe Je migriralo milione Nemaca u zadnjih dvesta godina; ali vec ina njihovih potomaka ne govori nema ki. ZaJednice u koJima se govori nema ki se mogu tako e nac i u biv oJ nema koJ koloniJi NamibiJi, kao i drugim zemljama u koJe su emigrirali...