Izvor: Wikipedia. Stranice: 76. Poglavlja: Gradovi u Kini, Planine Kine, Rijeke Kine, Tibet, Hong Kong, Mount Everest, Chengdu, K2, Makao, Politi ka podjela Kine, en en, angaj, Peking, Xi'an, Nanjing, Irti, Shenyang, Guangzhou, Tianjin, Lhasa, Urumqi, Wuhan, Shishapangma, Kineska invazija Tibeta, Taiyuan, Chongqing, Dalaj Lama, Brahmaputra, Gasherbrum I, Ind, Broad Peak, Jeti, Cho Oyu, Harbin, Makalu, Huang He, Gasherbrum II, Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj Lama, Lhotse, Altaj, Jangce, Himalaja, Karakorum, Xinjiang, Dunhuang, Golmud, Gobi, Tibetanski budizam, Posebna upravna regija, Mekong, Amur, Guangdong, Mand urija, Unutarnja Mongolija, Takla Makan, Crvena rijeka, Gombod ab Cybikov, Ka mir, Lushan, Kunlun, Kailas, Luoyang, Svete planine Kine, Argun, Hanshui, Oto je Spratly, D ungarija, Shandong, Baekdu, Gansu, Rajsko jezero, Hai He, Wudang, ang un, Tarimska zavala, Korejski zaljev, Gyachung Kang, Grb Tibeta, Ravnice Wuzhang, Bohajski zaljev, Lao Shan, Jingzhou, Biyang. Izvod: Hong Kong, Hongkong (kineski: ) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dvije posebne upravne regije (PUR) Narodne Republike Kine. Smje ten na ju noj obali Kine i okru en deltom Biserne rijeke i Ju nim kineskim morem, poznat je po svojoj neboderskoj arhitekturi i velikoj prirodnoj luci. S povr inom od 1104 km i sedam milijuna stanovnika, jedno je od najgu e naseljenih podru ja na svijetu. Stanovni tvo Hong Konga 95% je etni ki kinesko dok se preostalih 5% odnosi na druge nacionalne grupe. Hongkon ka Han kineska ve ina potje e uglavnom iz gradova Guangzhou i Taishan u susjednoj provinciji Guangdong. Hong Kong je postao kolonija Britanskog imperija nakon prvog opijumskog rata (1839.-42.). Izvorno ograni ene otokom Hong Kong, do 1898. granice kolonije postepeno su irene na poluotok Kowloon i Nove teritorije. U doba drugog svjetskog rata, tijekom rata na Pacifiku bio je okupiran od strane Japana. 1945. Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast do 1997., kada je Kina ponovo uspostavila suv...