Izvor: Wikipedia. Stranice: 30. Poglavlja: Starogr ka knji evnost, Odiseja, Ilijada, Antigona, Okovani Prometej, abe, Teogonija, Elektra, Ezopove basne. Izvod: Starogr ka knji evnost obuhva a knji evno stvarala tvo na gr kom jeziku koje zapo inje Homerovim epovima oko 8. stolje a pr. Kr., a zavr ava se okvirno 529. godine nove ere, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku kolu u antici. Starogr ka je knji evnost ne samo presudno utjecala na formiranje rimske knji evnosti, nego je izvr ila ogroman utjecaj i na cjelokupnu potonju europsku knji evnost, kako u tematici tako i u oblikovanju gotovo svih knji evnih vrsta. U vremenskom rasponu od trinaest stolje a u antici - 8. pr. Kr. i 5. poslije Krista - stvarali su mnogi pjesnici i prozni pisci, koji su jezikom i kulturom Grci, ali nisu svi rodom bili Grci: osvajanja Aleksandra Velikog pro irila su gr ku civilizaciju van granica Helade, te su glavni gradovi Aleksandrovih nasljednika - Aleksandrija, Antiohija i drugi - postali ve a sredi ta gr ke civilizacije od starih gr kih polisa. S obzirom na dru tvene, politi ke i knji evne prilike, mo e se cjelokupna anti ka gr ka knji evnost podijeliti na etiri razdoblja: srednjovjekovna knji evnosthumanizamrenesansabarokklasicizamprosvjetiteljstvoromantizamrealizammodernizam Najstarije poznato gr ko pismo je mikenski silabi ko linearno B pismo, koji nam je ostao sa uvan na glinenim tablicama iz toga doba. Te tablice sadr e zapise, naj e e jednostavno u vidu razli itih popisa, koji se odnose na trgovinu: prave knji evnosti tu nema, a njeno odsustvo obja njava se na razli ite na ine. Prema jednoj teoriji, mikenska se knji evnost, kao to je slu aj i s kasnijim Homerovim i drugim djelima kikli ne epike, prenosila usmenim putem, posebno s obzirom na to da linear B nije bio sasvim prilago en glasovima gr koga jezika. Prema drugoj teoriji, knji evna djela - budu i element dru tvene elite - bila su zapisana na nekom finijem mat...