Izvor: Wikipedia. Stranice: 32. Poglavlja: Enologija, Kokteli, Pivo, estoka alkoholna pi a, Alkoholni pojasevi Europe, ampanjac, Votka, Osje ko pivo, Radler, Popis dr ava po potro nji piva po glavi stanovnika, Vino, Tequila, Maraschino, Rakija, Oktoberfest, Medovina, Poljska stranka ljubitelja piva, Bikla, Horilka, Viski, Alkoholno pi e, Pro ek, Sangria, Rum, O ujsko pivo, Vinarstvo, Fernet-Branca, Vrenje, Miljenko Grgi, Ba varstvo, Slad, Aperitiv, D in-tonik, Pivovara, Predikatno vino, Mojito, Liker, Jabu no vino, Crno vino, Buke, Guinness, Vinjak, Velebitsko pivo, He'Brew, Karlova ko, Aroma, Karlova ki dani piva, Alkoholno vrenje, Mo t, Triple Sec, Starenje vina, Tomislav pivo, Barik, Pelinkovac, Baranjski koktel, Kru kovac, Slavonski koktel, Half, Cherrica, Vlahovac, Orahovac, Akvavit. Izvod: Pivo, u nekim krajevima i piva, je alkoholno pi e dobijeno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta je menog (rje e p eni nog) slada uz dodatak hmelja. Smatra se jednim od najstarijih alkoholnih pi a u povijesti. Pod pivom se podrazumijeva slabo alkoholno pi e, koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobija od itarica, naj e e od je ma i daje pivu sastojke ekstrata o kojem ovisi puno a okusa i koncentracija osnovnog ekstrata piva. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome e er prelazi u alkohol i uglji ni dioksid. Pivo je potpuno prirodan i biolo ki uravnote en proizvod, pa se s pravom smatra "teku om hranom." Energetska vrijednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti jedne litre punomasnog mlijeka. Pivo je jedno od najpopularnijih alkoholnih pi a. Tijekom 1985. ekipa kotskog narodnog muzeja iz Edinbourgha iskopala je u Rimu, na jednom od hebridskih otoka, posudu od terakote s nepoznatim sastojcima, iz neolitskog doba. Analizom tog nalaza dobijen je napitak za pivo, koje se dobijalo od zobi, je m...