Izvor: Wikipedia. Stranice: 30. Poglavlja: Frana ki vladari, Karlo Veliki, Karolinzi, Ludovik I. Pobo ni, Istarska marka, Karloman, sin Karla Martela, Merovinzi, Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu, Opatija Lorsch, Aachenska katedrala, Franci, Mustairski samostan Svetog Ivana, Karlo Martel, Karolin ka renesansa, Kne evska opatija St. Gallen, Konrad I., njema ki kralj, Klodvig I., Septimanija, Pipin Mali, Einhard, Hilperik II., Popis frana kih kraljeva, Verdunski ugovor, Neustrija, Hilderik III., Dagobert I., Teodorik IV., Klotar I., Klotar II., Karloman, frana ki kralj, Hilderik II., Dagobert III., Hildebert III., Majordom, Teodorik III., Klotar III., Klodvig IV.. Izvod: Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njema ki: Karl der Grosse, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. - 28. sije nja 814.), frana ki sukralj od 768. - 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine. esto se spominje da je po etak njegove vladavine 768. godina, kad je umro njegov otac Pipin Mali, no tada je dr ava podijeljena na dva dijela kojima su vladali Karlo (zapadni dio) i njegov brat Karloman (isto ni dio). Bra a nisu zemljom upravljala slo no. Do dubljih razmimoila enja do lo je u vezi s politikom prema Langobardima. Karlo je isprva usvojio stav svoga djeda i oca Karla Martela o savezni tvu s Langobardima, pa se ak, po o evoj elji o enio s k erkom langobardskog kralja Deziderija kako bi se postigao trajni mir nakon rata iz 756 godine. Taj savez bez obzira na brak ipak nije dugo potrajao. Deziderije je naime, iskori tavaju i sporove izme u vojne aristokracije u Papinskoj dr avi i sve enstva, nametnuo u Rimu svoga kandidata za papu Stjepana III. Karlov brat Karloman elio je da politika u Italiji ostane u njegovom nadle tvu; strahovao je od Karlova saveza s Langobardima i istupao kao za titnik papinstva. Karlo je uskoro shvatio da to omogu uje bratu da mu se suprostavlja pa je radikalno izmijenio svoj odnos prema Langobardima. Prekinuo je sa..