Izvor: Wikipedia. Stranice: 32. Poglavlja: Crnogorska plemena, Crnogorski jezik, Rovca, Pa trovi i, Crnogorski knji evni urbanitet, Osporavana kultura: Kritike i polemike, Spornik, Biblion: Crnogorska poezija devedesetih, Borislav Jovanovi, Pravopis crnogorskoga jezika, O etnogenezi Crnogoraca, Vasojevi i, Crnogorsko pitanje, Osnovi crnogorskog nacionalizma, Crnogorci u Hrvatskoj, Crnogorci u Vojvodini, Odakle su do li preci Crnogoraca, Pje ivci, Njegu i, Banjani, Popis zna ajnijih crnogorskih filmskih i kazali nih stvaratelja, Gluhi Do, Zagara, Ljubotinj, Ozrini i, Ars, Gorski vijenac, Adnan irgi, Crnogorski knji evni list, Cetinje, Novak Kilibarda, Vojislav P. Nik evi, Ceklin, Montenegristika, Miljani i, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje "Vojislav P. Nik evi," Radoje Radojevi, ekli i, Lingua Montenegrina, Matica, Buronje, Braji i, CDNK, Gra ani, Komani, Cuce, Ku i, Matica crnogorska, Stvaranje crnogorske dr ave i razvoj crnogorske nacionalnosti, Uskoci. Izvod: Crnogorski jezik (na irilici, engleski Montenegrin language, ruski ) je materinski jezik Crnogoraca i dio je jezi noga sustava koji se stru no naziva srednjoju noslavenski dijasustav. Podrobniji lanak o temi: Pravopis crnogorskoga jezika Pravopis crnogorskoga jeziika zasnovan je na sljede im normama: Crnogorski jezik, za razliku od drugih jezika na ju noslavenskom prostoru, sadr i 32 glasa i slova.. Uz 30 prisutnih slova i glasova u drugim ju noslavenskim jezicima, crnogorski jezik ima i meko (poseban glas iz spojenog S i J, grafem ) i meko (poseban glas iz spojenog Z i J, grafem ). Glasovi i su dio autohtonog nacionalnog jezi kog naslje a Crnogoraca. Azbuka i Abeceda crnogorskog jezika: Crnogorski jezik obuhva a dva dijalekta: Slavisti ki studij koji se bavi crnogorskim jezikom zove se montenegristika. Sam termin crnogorski jezik prvi je puta upotrijebio francuski autor, pukovnik Vialla de Sommieres svom putopisu iz 1813. Voyage historique e...