Izvor: Wikipedia. Stranice: 37. Poglavlja: Muammar al Gaddafi, Gamal Abdel Naser, Nicolae Ceau escu, Walter Ulbricht, Kim Jong-il, Ho i Min, Fidel Castro, Mao Ce-tung, Wojciech Jaruzelski, Todor ivkov, Enver Hoxha, Anvar el-Sadat, Janos Kadar, Robert Mugabe, Boles aw Bierut, Kim Il-sung, Deng aoping, Franjo Kluz, Pol Pot, Erich Honecker, Julius Nyerere, Salvador Allende, Gojko Nikoli, W adys aw Gomu ka, Raul Castro, Miklos Nemeth, Gustav Husak, Aleksandar Dub ek, Santiago Carillo, Agostinho Neto, Daniel Ortega, Harkishan Singh Surjeet, Marijan Badel, Ante Banina, Milo Kljaji, Ramiz Alia, Sol ak Toka. Izvod: Muammar Abu Meniar el-Gaddafi (arapski, rujan, 1942.), libijski politi ar, dr avnik, vojni vo a i de facto vo a Libije. Nakon vojnog udara 1969.-1979. godine postao je poglavar Libije. Definiran je do danas kao samoprogla eni revolucionarni vo a, bez formalnog mandata koji do danas vodi politiku Libije. Rodio se kao najmla e dijete u selja koj obitelji. Dobio je tradicionalno vjersko osnovno obrazovanje, a kasnije je i ao u daljnu kolu, ali je iz nje izba en zbog politi kog aktivizma. Odrastao je u pustinjskom predjelu Sirte. Studirao je na Harvardu i Oxfordu, diplomirav i hinduisti ke studije i sociologiju. Bio je i na treningu i obuci u Britaniji. U srednjoj koli je skupio grupu prijatelja koja e na kraju do i na vlast udarom. Godine 1970. dolazi na vlast kao elnik skupine mla ih vojnih asnika koji su sru ili monarhiju kralja Idriza. Gaddafi promi e panarapski nacionalizam i eliminira zapadni utjecaj u Libiji te zbog sponzoriranja terorizma dovodi Libiju u sukob s me unarodnom zajednicom. Gaddafi u Libiji uvodi oblik islamskog socijalizma koji je poku ao elaborirati u svom literarnom uratku Zelena knjiga," koja neuobi ajeno kombinira marksisti ka na ela i islamsku tradiciju. Ima in pukovnika u koji je promaknut nakon dolaska na vlast 1. rujna 1969. godine. On je de facto vo a Libije, iako nema nikakvu titulu ili slu bene ovlasti. Z...