izvor: Wikipedia. Stranice: 30. Poglavlja: Evropa, Hera, Omfala, Antiopa, Elektra, MedeJa, Briseida, PasifaJa, Aedona, HarmoniJa, KasiopeJa, Agava, Andromeda, Hipolita, Alkesta, Jokasta, Hipsipila, Penelopa, Moliona, Erifila, Argiopa, AstidamiJa, Klitemnestra, Hekaba, Amfinoma, Gorgofona, Gorga, Agriopa, IdeJa, EgiJaleJa, AlteJa, IfimediJa, Zeuksipa, FilobiJa, Arhipa, LamiJa, Aeropa, Kenhreida, Iftima, Evehma, AntibiJa, LisiJanasa, Enareta, Gerana, Euritemida, IfiteJa. izvod: Evropa (gr . ), prema HomerovoJ IliJadi kc i Fenika i Perimede, ali prema op tem predanju koJe Je zastupljeno kod Apolodora, Mosha, Herodota, PausaniJe, OvidiJa i drugih, ona Je kc i feni anskog kralja Agenora i Telefase, koJu Je Zevs, preru en u u bika, preneo na svoJim le ima iz FenikiJe na Krit. Homer i Herodot navode da Je po ovoJ mitskoJ feni anskoJ princezi kontinent Evropa dobila svoJe ime. Hesiod i Pindar spominju Jo dve mitske li nosti istog imena, a kod PausaniJe se ono Javlja i kao nadimak Demetre, doJilje TrofoniJeve. Karl Fridrih KristiJan Hek (nem. Karl Friedrich Christian Hoeck; 1794-1877), nema ki aristokrata i klasi ni filolog, polazi od etimologiJe re i /evriops/, u njegovo vreme nerazJa njene, nastoJec i time da obrazlo i svoJu tvrdnju po koJoJ Evropino ime podsec a na mesec u punoJ fazi, koJi Je simboli ki predstavljen na novcu u vidu devoJkinog puna kog lice. Uz to, isti podsec a na -dalekosJaJnu- Telefasu, maJku doti ne, kao i na suprugu njenog sina MinoJa, PasifaJu, iJe ime u prevodu zna i ona koJa sve obasJava." Kako isti e Hek, ova navedena imena Jasno ukazuJu na ne to to ima veze sa lunarnim ili zvezdanim, a sama Evropa se u svom zavi aJu (FenikiJi) Javlja, kao i na Kritu, u ulozi lunarnog bo anstva. Uostalom, kako isti tvrdi, niJe isklju ena ni ta moguc nost da Je kult feni ke boginje meseca prispeo na Krit posredstvom feni kih kolonista. Prema D eJkobu BraJantu (engl.; 1715-1804), istaknutom engleskom mitografu, Evropino ime Je, sli no Kanopinom ( ...