izvor: Wikipedia. Stranice: 32. Poglavlja: Sahranjeni u KremaljskoJ nekropoli, Josif Staljin, GeorgiJ ukov, JuriJ Gagarin, Kliment Voro ilov, Ivan Konjev, SergeJ Koroljov, Hram Hrista Spasitelja u Moskvi, Rodion Malinovski, Feliks Dzer inski, SemJon Timo enko, JuriJ Andropov, SergeJ BirJuzov, Leonid Bre njev, SemJon Bu oni, Mihail Frunze, Aleksandar Vasiljevski, Konstantin Rokosovski, AlekseJ Kosigin, Car-top, Konstantin ernjenko, AndreJ danov, Ivan BagramJan, PatriJar iJski dvorac i Crkva dvanaestorice apostola, Car-zvono, NikolaJ Krilov. izvod: Josif Visarionovi D uga vili Staljin (rus. Iosif Vissarionovi Stalin, gruz. ) (18. decembar 1878-5. mart 1953) Je bio prvi Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunisti ke partiJe SovJetskog Saveza od 1922. do svoJe smrti 1953. Staljin Je preuzeo vodec u ulogu u SovJetskoJ politici nakon smrti Vladimira Lenjina 1924. godine, postepeno marginalizuJuc i svoJe politi ke protivnike sve dok niJe postao neprikosnoveni lider SovJetskog Saveza. Staljin Je pokrenuo komandnu ekonomiJu, zamenjuJuc i Novu ekonomsku politiku iz 1920-ih sa petogodi njim planovima, ime Je zapo eo period brze industriJalizaciJe i ekonomske kolektivizaciJe. Preokret u poljoprivrednom sektoru Je poremetio proizvodnju hrane, to Je izazvalo veliku glad, uklju uJuc i katastrofalnu glad u SovJetskom Savezu 1932-33 (poznatu u UkraJini kao Golodomor). Tokom kasnih 1930-ih, Staljin Je pokrenuo Veliku istku (poznatu Jo i kao "Veliki teror"), kampanju za i c enje Komunisti ke partiJe od ljudi optu enih za sabota e, terorizam i izdaJu; ona Je ubrzo pro irena na voJsku i druge sektore SovJetskog du tva. U praksi, istke su sprovo ene vrlo neselektivno. Mete su esto bile pogubljene, zatvarane u Gulag radne logore ili proterivane. u godinama koJe su sledile, milioni pripadnika etni kih manjina su tako e deportovane. Tokom 1939. godine Staljin Je potpisao pakt o nenapadalju sa nacisti kom Nema kom, nakon ega Je usledila sovJet...