Izvor: Wikipedia. Stranice: 44. Poglavlja: Nordijska bo anstva, Nordijska mitolo ka stvorenja, Odin, Aegir, Baldr, Heimdall, Skadi, Gerd, Thor, Mjollnir, Sol, Jormungand, Valkire, Vili, Tyr, Frigg, Loki, Mani, Logi, Fafnir, Bragi, Hel, Bergelmir, Mimir, Himir, Frey, Hirokin, Sleipnir, Audumbla, Not, Norne, Buri, Fornjot, Jord, Geri i Freki, Ran, Aegirove k eri, Gulvajg, Mla a Edda, Hodr, Eisa i Eimirja, Kraken, Farbauti, Gleipnir, Bestla, Trudgelmir, Hugin i Munin, Hermod, Bor, Angrboda, Valhala, Laufej, Boltorn, Forseti, Igdrasil, Kari, Sigyn, Freyja, Berserkeri, Skuld, Brisingamen, Vidar, Garm, Draupnir, Dag, Gjallarhorn, Urd, Verdandi, Andhrimnir, Bileist, Deling, Asgard, Fenrisulf, Eitri i Brok, Magni, Ragnarok, Frosti, Sehrimnir, Njord, Tok, Modi, Helblindi, Snaer, Nidhogg, Egdir, Anar, Olvaldi, Skaldska poezija, Eldhrimnir, Meili, Gang, Trym, Idi, Trolovi, Mundilfari, Hrod, Bifrost, Naglfari, Aurboda, Tanngnjostr i Tanngrisnir, Iduna, Glod, Sumar i Vet, Hraesvelg, Roskva, Vidblindi, Trivaldi, Helregin, Gungnir, Sokmimir, Hrimgrimnir, Ginnungagap, Heidrun, Hrimgerd, Lajkn, Durnir, Moin, Goin. Izvod: Nordijska mitologija dio je germanske mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija), ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih naroda. Razlog tomu je injenica da su narodi Skandinavije i Islanda pokr teni kasnije pa su, prema tome, du e njegovali svoja pretkr anska vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija daleko bogatija materijalom za prou avanje to je utjecalo da se danas u ve ini jezika termin nordijska mitologija koristi u irem smislu, za mitologiju svih germanskih naroda. Najve i dio izvora nastao je na Islandu izme u 12. i 14. stolje a na staroislandskom ili staronordijskom jeziku, a koji je u to vrijeme bez ve ih pote ko a bio razumljiv i u Skandinaviji. Nordijska se mitologija razvijala do otprilike 12. st. kada je kr anstvo iskorjenjuje, ali se i posljednja 2-3 stolje a njezinog razvoja odigravaju u sredini u kojoj postoji odre eni kr...