Izvor: Wikipedia. Stranice: 52. Poglavlja: Bosanskohercegova ki Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini, Bosanskohercegova ki Hrvati nakon Daytonskog sporazuma, Bosanskohercegova ki Hrvati u Drugom svjetskom ratu i Socijalisti koj Jugoslaviji, Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini, Bosanskohercegova ki Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu, Bosanskohercegova ki Hrvati u Austro-Ugarskoj i Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini, Hercegova ki franjeva ki mu enici, Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941., Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941., Pokolj fratara u Hercegovini. Izvod: Na prvim slobodnim demokratskim izborima u studenom 1990. godine pobijedila je koalicija tri najve e nacionalne stranke u zemlji sastavljena od Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Nacionalne stranke su, bez obzira na povremena prepucavanja i uzajamne optu be oko metoda agitacije (npr. nerijetko vezanje zelene zastave SDA i hrvatske ahovnice) i bojazan da se ne napravi politi ki savez Bo njaka i Hrvata protiv Srba, ipak su uspostavile pre utni savez. Iako su se programski i politi ki me usobno razlikovale, osnovni razlog koji ih je povezivao i stvarao idilu harmonije i tolerancije bio je antikomunizam, odnosno zajedni ka elja da dotada njoj socijalisti koj vlasti u zemlji do e kraj. Stranke su podijelile vlast po nacionalnom klju u, tako da je za predsjednika Predsjedni tva Republike BiH izabran Bo njak, prvobitno Fikret Abdi, koji je mjesto ustupio Aliji Izetbegovi u. Za predsjednika Skup tine izabran je Srbin Mom ilo Kraji nik, a za predsjednika Vlade Hrvat Jure Pelivan. Sporazum o podjeli vlasti funkcionirao je za vrijeme izborne utrke, u pobjedi na izborima, te u podjeli funkcija, ime je ustvari i okon an. Na razini Predsjedni tva i Vlade BiH donesena je odluka prema kojoj se regruti i rezervni sastav ne e slati u JNA. Ujedno, mobilizirani su ...