Izvor: Wikipedia. Stranice: 28. Poglavlja: Sistematika zmija, Sistematika zmija 2, Dvojno nazivlje, Sistematika beskralje njaka, Sistematika ivotinjskog carstva, Takson, Taksonomija, Carstvo, Vrsta, Sistematika gmazova, Filogenetsko stablo, Sistematika hrskavi nja a, Rod, Porodica, Razred, APG, Domena, Koljeno, Sistematika gljiva, Sistematika biljnog carstva, Monotipi nost, Podvrsta, Odjeljak, Tribus, Nesiguran polo aj. Izvod: (Zbog velikog broja vrsta, ova je stranica podijeljena na dva dijela. Za porodice i vrste koje nisu sadr ane ovdje, pogledati Sistematiku zmija 2) Ova sistematika zmija dijeli zmije (Serpentes) u tri natporodice, 18 porodica i 2.924 vrsta. (Zbog velikog broja vrsta, ova je stranica podijeljena. Za porodice i vrste koje nisu sadr ane ovdje pogledati sistematiku zmija 2 (Zbog velikog broja porodica i vrsta zmija, Sistematika zmija je razdvojena na dva dijela. Ova je stranica nastavak sistematike zmija) Trenutno je sporno da li morske zmije ine jednu jedinstvenu samostalnu porodicu guja ili ih na temelju morfolo kih podudarnosti treba svrstati u porodicu otrovnih gu eva. Sistematika ili biolo ka klasifikacija je znanstvena disciplina koja istra uje raznovrsnost organizama i njihove me usobne veze. Sastavni je dio taksonomije. Pri sistematiziranju je nu no uklju iti to vi e parametara koji utje u na procese evolucije novih vrsta kako bi se utvrdila cjelovita filogeneza. Korijeni suvremene sistematike se u do sustava Carla Linnea, koji je vrste poredao po skupinama s obzirom na njihove zajedni ke fizi ke karakteristike. Kako bi se pridonijelo dosljednosti darvinovskim principima zajedni kog naslije a, Linneove se skupine trebaju neprestano preispitivati. Molekularna sistematika je, koriste i se analizom genske DNK, ve dovela do brojnih revizija. Prvi poznati sustav klasifikacije ivoga svijeta potje e jo od gr kog filozofa Aristotela, koji je ivotinje podijelio s obzirom na na in kretanja (zra ni, kopneni i vodeni). 1172. Ibn Ru...